REBIUL-EVVEL  – Mjesec mevluda, rođenja Muhammeda, s.a.v.s.

Neka je zahvala Uzvišenome Gospodaru Allahu dž.š. na neizmjernim blagodatima dini islamske vjere i časne knjige Kur'ana a salavat i selam neka je najodabranijem miljeniku i poslaniku Muhammedu, a.s., njegovim ashabima, bosanskim šehidima i svim šehidima muslimanskoga ummeta. Amin!

   Braćo u Islamu evo ušli smo u jedan mubarek mjesec, mjesec, mjesec Rebiul-evvel. Danas je 08. rebiul evvel 1440 h.g. a to znači da smo ušli u mjesec rođenja poslednjeg Allahovog Poslanika, našega Resula Muhammeda a.s. Polahko se primičemo 12. rebiul evvelu, danu u kome je upravo rođen onaj koji je poslan kao Milost svim svjetovima. To je dan kada je rođen onaj koji će čovječanstvo izvesti iz tmine na svjetlo i donijeti zrake poslednje Allahove svete knjige, Kur'ana i vjere Islama.

   Naš poslanik dolazi  na ovaj svijet u vrijeme velikog neznanja - džahilijjeta, u vrijeme kada su Arapi živjeli jednim paganskim životom u kome su se klanjali kipovima koje su sami svojim rukama pravili, u kojem su se međusobno ubijali i živjeli u neprijateljstvu i krađi, u kojem se čak dešavalo da se i živo žensko dijete zakopa jer su smatrali sramotom da im se rodi žensko dijete. Jednom riječju, živjeli su u velikom neznanju – džahilijjetu.

   I baš u tom, tako teškom vremenu, u ponedjeljak 12. rebiul evvela 570/571. godine rodio se dječak, od majke Amine i oca Abdullaha, koji će kasnije postati Allahova Milost i poslednji Allahov vjerovjesnik, koji će izbaciti sve te nevaljalštine i nemoral a uspostaviti mir, red i blagostanje.

    Još kada se rađao priča njegova majka Amina desile su se neke znamenitosti koje su ukazivale na to da on nije obično dijete. Kuća se je odmah po njegovom rođenju ispunila svjetlošću a u istom momentu zatresao se dvorac silničkog vladara Kisre i srušio se dio njegovog dvorca kojim se ponosio, a vatra kojoj se klanjao njegov narod i koja se nije gasila 1000 godina upravo se tada u tom momentu ugasila. To je naš poslanik Muhammed a.s.

   Imao je zaista teško djetinjstvo i život cijeli jer je uvijek nailazio na teška iskušenja i tegobe ali ih je strpljivo podnosio i nije se mnogo žalio. Otac mu umire prije rođenja a majka Amina kada je imao 6 godina. Poslije majčine smrti uzeo ga je djed Abdul Mutallib kod koga je bio dvije godine pa kada je imao 8 godina umire mu i djed. Poslije djedove smrti uzima ga sebi amidža Ebu Talib kod koga je bio sve do 25-te godine svoga života kada se je oženio sa h. Hatidžom i formirao svoju porodicu. I u djetinjstvu i u svojoj mladosti se isticao od ostale djece i omladine po svome ponašanju i karakteru i nikada nije lagao pa su ga stanovnici Mekke prozvali Muhammed El-Emin, što znači:  Iskreni, Pošteni i Pravedni Muhammed a.s.

   I  kada je imao 40 godina, dobija prve riječi od Gospodara svih svjetova, Allaha , dž.š., u pećini Hira i postaje Vjerovjesnik i Allahov poslednji poslanik poslan cijelome čovječanstvu da ga pozove jednoj vjeri dini islamu i da objasni ljudima vjeru Islam i donese od Allaha poslednju objavu Kur'an a.š.

   Kurejšije – stanovnici Mekke su itekako dali veliki otpor Poslaniku, a.s., čak su ga i proganjali i nazivali lašcem, bacajući na njega trnje i kamenje, pa čak nastojeći da ga i ubiju, da bi na kraju kada nisu mogli da zaustave širenje Islama poveli i rat protiv Poslanika, a.s., i prvih muslimana.

   Ali naš Poslanik, a.s. sve je ovo strpljivo podnosio i izvršavao svoju misiju zadanu od Boga sve dok je u potpunosti nije i dostavio ljudima.

   Na kraju je od Arapa koji su živjeli u neznanju – džahilijjetu, napravio zajednicu punu međusobne ljubavi i razumjevanja od kojih će se vjera Islam proširiti i do najudaljenijih dijelova Zemlje. Tako će nastati Ummet Muhammeda, a.s., čiji smo i mi dio, ovdje u našoj Bosni i Hercegovini.

   Da li je naš odnos spram poslanika Muhammeda a.s. ispravan? Da li smo istinski njegovi sljedbenici? Koje mjesto on i vjera koju je Allah dž.š., preko njega objavio treba da zauzmu u našim srcima, u našim životima? Pogledajmo šta Allah Uzvišeni kaže u Kur'anu u suri Tevbe u 24 ajetu:

   „Reci Muhammede: Ako im budu njihova djeca, njihove žene, njihova rodbina, njihova trgovina za koju se plaše da ne propadne i stanovi u kojima udobno stanuju, ako im sve to bude draže od Allaha, od Poslanika, od borbe na Božijem putu tada sačekajte dok Allah Svoje naređenje ne donese. A Allah neće na Pravu Stazu uputiti narod griješnički.“

   Mislim da je ovaj ajet jasan. Je li tebi i meni, je li nama draži Poslanik, a.s., od svega što imamo?

    Jedne prilike Hazreti Omer, r.a., je rekao: Božiji poslaniče, ti si mi draži od roditelja, djece i čitavog svijeta, ali nisi mi draži od mene samoga, ja sebe više volim. A Poslanik, a.s., mu na to odgovori: Omere, nećeš biti pravi vjernik sve dok ti ja ne budem draži i od tebe samoga a tada je H. Omer, r.a., odgovorio: Poslaniče, draži si mi i od mene samoga.

   Brate u Islamu, voli Allaha, dž.š.,  i Poslanika, s.a.v.s., više od svega na ovome svijetu a  najbolje ćemo to pokazati ako se čvrsto budemo držali Allahove vjere Islama, časne knjige Kur'ana i Sunneta poslanika Muhammeda, a.s., neka je Allahova milost na njega.

   Kad Poslanika, a.s., pitaju šta je najbolje, on kaže iman - Vjerovanje. To je najvrijednije i najbolje jer bez imana čovjek je potpuni promašaj. Bez imana – vjerovanja, čovjek je izgubljen na Dunjaluku. Želim nas sve podsjetiti na jednu izreku koja kaže: „Ako nemaš vjere, radi šta hoćeš.“ Šta će čovjeku dati putokaze u životu, šta će čovjeka vratiti na životnu stazu kada posrne, šta će mu dati smiraj u srcu i duši, šta će mu uljepšati život i na ovom i na budućem svijetu? Odgovor je jedan: Samo vjera u jednoga Boga, Allaha, dž.š.

   A ko nam je donio svjetlo vjere, ko nam je pojasnio puteve koji vode sreći i na ovom i na budućem svijetu, Ahiretu, ko nam je vjerno prenio poslednju Allahovu objavu, Kur'ani Kerim, ko nam je pojasnio puteve vjere. Naravno, to je Resuli – ekrem, Muhammed, s.a.v.s.

   Ko ne bude imao vjeru u srcu, kaže Allah, dž.š., ko ne bude imao imana, sva njegova djela, pazite dobro braćo moja, sva njegova djela – makar to bila izgradnja džamije, hadždž, post, zekat, namaz i ostalo, ako nije sa vjerom u Boga i u ime Boga onda su to propala djela.

Sve što radimo radimo sa Bismillah – u ime Allaha, dž.š.

   U ovom mjesecu, mjesecu rebiul – evvelu, mjesecu mevluda – rođenja Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s., donosimo što više salavata na njega, proučavajmo njegov život, družimo se što više sa Kur'anom kojeg nam je vjerno dostavio od Allaha dž.š., čitajmo njegove hadise – izreke i nastojmo biti istinski njegovi, s.a.v.s., sljedbenici. Naravno, sve ovo treba činiti i van ovoga mjeseca, ali je Rebiul – evvel mjesec u kojem ćemo se još više podsjetiti na emanete koje nam je, naš poslanik, Muhammed, a.s., ostavio na čuvanje.

   Molim Allaha, dž.š., da nas nadahne i pomogne da budemo istinski sljedbenici, Njegovoga Resula, Muhammeda, a.s.  Amin ja Rabbel alemin!!!                 

Author: Mensur ef. Imamović